Govornici

Predavanja:

Des Freedman

Des Freedman je profesor medija i komunikacija na Goldsmithsu, Sveučilište u Londonu. Autor je knjige The Politics of Media Policy, ko-autor (s Jamesom Curranom i Natalie Fenton) knjige Misunderstanding the Internet, ko-autor (s Michaelom Baileyem) knjige The Assault on Universities: A Manifesto for Resistance te ko-urednik (s Dayaom Thussuom) knjige Media and Terrorism: Global Perspectives. Posebno ga zanimaju pitanja medijske moći i medijske reforme a njegova nova knjiga The Contradictions of Media Power izlazi ove jeseni za Bloomsbury. Predsjednik je Koalicije za medijsku reformu u Velikoj Britaniji te nacionalnog vijeća Kampanje za slobodu tiska i elektroničkih medija. Urednik je časopisa Global Media and Communication te član Centra za istraživanje medija Leverhulme na Goldsmithsu.

Novi medij, stare kontradikcije – Moć u promjenjivom medijskom okolišu
Prema mnogim teoretičarima svjedoci smo transformacije u odnosima moći dijelom pogonjene decentralizirajućim i izravno povezujućim karakteristikama tehnologije društvenih mreža. U ovom predavanju pokušat ću dati kritički osvrt na ove tvrdnje te umjesto toga pokazati da je razvoj digitalnog medijskog okoliša utemeljen na mnogim tenzijama i kontradikcijama koje su dominirale u njegovim analognim prethodnicima. To ne znači da se ništa ne mijenja već da je jedini način da se ove promjene u potpunosti vrednuju da ih se razmotri u svjetlu društvenog sustava iz kojeg su nastale i kojeg i dalje oblikuju.

 

Leopoldina Fortunati

Leopoldina Fortunati je direktorica doktorskog programa multimedijskih komunikacija na Sveučilištu u Udinama gdje predaje Sociologiju komunikacija i kulture. Provela je nekoliko istraživanja na području rodnih studija, kulturnih procesa te komunikacijskih i informacijiskih tehnologija. Aktivna je i na europskoj razini a naročito u mrežama COST. Objavljivala je u publikacijama Social Science Research, Mobile Media and Communication, The Information Society, Journal of Computer-Mediated Communication, The European Journal of Communication. Djela su joj prevedena na jedanaest jezika: bugarski, kineski, engleski, francuski, njemački, talijanski, japanski, korejski, ruski, slovenski i španjolski.

Rad i tehnologija: dva otvorena pitanja za feminizam
U ovoj prezentaciji raspravljat ću o tri ključna pitanja za budućnost feminizma: prvo je pitanje rada shvaćenog kao rad u kući i njegove još uvijek nejednake raspodjele među spolovima te rada za tržište gdje je još uvijek previše žena na nižim pozicijama. Još jedno važno pitanje je tehnologija: nakon preokreta s uređajima za domaćinstvo, informacijske i komunikacijske tehnologije ušle su u dom s kompleksnim posljedicama a sada dolazi robotika za domaćinstvo i društveni roboti. Usvajanje i distribucija tehnologije uvijek imaju preciznu motivaciju: što je to u ovom slučaju?

 

Robert W. McChesney

Robert W. McChesney je profesor na Odsjeku za komunikacije Sveučilišta u Ilinoisu Urbana-Champaign. U fokusu njegovog znanstvenog rada je povijest i politička ekonomija komunkacija, s naglaskom na ulozi medija u demokratskim i kapitalističkim društvima. McChesney je posebno zainteresiran za stanje novinarstva i odnos medijskih sistema i struktura prema mogućnostima samoupravljanja. Utemeljitelj je organizacije Free Press koja se zalaže za medijsku reformu u SAD-u.

Internet i postkapitalistička demokracija
Pod diktatom korporacija internet je dobio centralni značaj u globalnom kapitalizmu, ali je i izgubio dosta demokratskog potencijala koji se svojedobno činio gotovo neizbježnim. Ovo izlaganje će pokazati da pokušaji transformiranja interneta zahtijevaju širi pokret izgradnje postkapitalističke demokracije.

 

Panel 1: Istraživanja o hrvatskom medijskom prostoru

Milan Živković

Milan F. Živković je redatelj i politički aktivist, glavni savjetnik u Ministarstvu kulture, zadužen primarno za medijsku politiku.

Nada Švob-Đokić

Nada Švob-Đokić, dr.sc., je znanstvena savjetnica u Odjelu za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), Zagreb. Njezini osnovni istraživački interesi uključuju kulturni, medijski, znanstveni i tehnološki razvoj i tranziciju, te javne politike u tim područjima i zanimanje za regionalnu suradnju i multikulturne odnose u jugoistočnoj Europi. Zadnjih godina koordinirala je slijedeće Istraživačke projekte: Kreativne i industrije znanja u tranzicijskim zemljama (2001-2006.); Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene (2007-2013.); Propitivanje tranzicijske dinamike kroz redefiniranje kulturnih identiteta u Jugoistočnoj Europi (2010-2011.) i sudjelovala kao glavni hrvatski istraživač u europskom FP/projektu MEDIADEM – Preispitivanje europskih medijskih politika: vrednovanje i obnavljanje zahtjeva za slobodnim i nezavisnim medijima u suvremenim demokratskim sustavima (2010-2013.) Bibliografija N. Švob-Đokić uključuje 330 objavljenih (u Zagrebu, Parizu, New Yorku, Pragu, Moskvi, Ljubljani, Beogradu, Rimu, Ateni i Skopju) članaka, studija, monografija, istraživačkih izvještaja, autorskih i uredničkih knjiga na hrvatskom, engleskom, francuskom i drugim jezicima.

Helena Popović

Helena Popović diplomirala je na Odsjeku za sociologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, magistrirala je na Odsjeku za sociologiju i socijalnu antropologiju na Srednjoeuropskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti, a doktorsku disertaciju Audience, Text, Context: Television Comedy and Social Critique obranila je na Odsjeku za medije i komunikacije, Fakulteta za družbene vede, Sveučilišta u Ljubljani. Od 2004. do 2007. bila je zaposlena kao znanstvena novakinja na Institutu za međunarodne odnose, Odjel za kulturu i komunikacije, a od 2007. zaposlena je na Odsjeku za novinarstvo, Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveni interesi usmjereni su prema istraživanju, medijskih publika, teksta, produkcije, te rodne reprezentacije u medijima.

 

Panel 2: Ekonomske transformacije globalnog interneta

Marisol Sandoval

Marisol Sandoval predavačica je na Odsjeku za kulturne i kreativne industrije na City University u Londonu. Njezino istraživanje kritički se bavi pitanjima moći, nejednakosti, odgovornosti, eksploatacije, ideologije i otpora u globalnim kulturnim industrijama. Marisol je autorica knjige From Corporate to Social Media. Critical Perspectives on Corporate Social Responsibility in Media and Communication Industries (Routledge 2014) te urednica časopisa s otvorenim pristupom tripleC – Communication, Capitalism and Critique.

Marcell Mars

Marcell Mars je jedan od osnivača Multimedijalnog instituta – MI2, kao i kluba za net.kulturu MaMa iz Zagreba. Inicirao je projekt Public Library, osnivanje izdavačke kuće EGOBOO.bits koja je zasnovana na korištenju GNU GPL licenci, pokrenuo je redovne neformalne skupove entuzijasta u klubu Mama pod nazivom Razmena vještina, kao i cijeli lanac povezanih skupova po regiji pod nazivima g33koskop i Ništa se neće dogoditi. Sudjelovao je u kuriranju/produkciji godišnjih izložbi Multimedijalnog instituta: I’m still alive (2001.), re:Con and Freedom to creativity! (2005., 2006. 2007.) i konceptualne izložbe System.hack() (2006.). Kada je u Zagrebu visi u Hacklabu u MaMi, a u Beogradu predaje Čuda tehnika, Hakerska optika i Programiranje za neprogramere na Fakultetu za medije i komunikaciju. U periodu 2011.-2012. radio je na istraživanju Studiji vladajuće klase na Jan Van Eyck akademiji u Maastrichtu, a 2013 na Akademie Schloss Solitude u Stuttgartu.

 

Panel 3: Kontrola nad infoprostorom – demokratski deficiti društvenih medija

Sebastian Sevignani

Sebastian je studirao komunikacije, filozofiju i teologiju na Sveučilištu u Strazburgu u Austriji. Njegova doktorska disertacija bavi se diskurzivnim i ekonomsko-praktičnim procesima komodifikacije privatnosti i osobnih podataka u informacijskom kapitalizmu te alternativama ovim procesima. Postdoktorand je na Institutu za sociologiju Sveučilišta Friedrich Schiller u Jenu u Njemačkoj. Sebastian je član uredništva časopisa tripleC: Communication, Capitalism & Critique. Više informacija na sevignani.uti.at

Rasmus Fleischer

Rasmus Fleischer je povjesničar i esejist. Kao član Piratbyrån (The Bureau for Piracy, 2003–2010) bio je uključen u praktično ispitivanje krize autorskih prava. Danas je istraživač na Odsjeku za povijest ekonomije Štokholmskog sveučilišta. Njegova najrecentnija knjiga Tapirskrift je zbirka ogleda koji se većim dijelom bave recentnom poviješću interneta, dok se ostale bave širim pitanjima trenutne krize kapitalizma.

 

Panel 4: Medijska reforma

Des Freedman

Des Freedman je profesor medija i komunikacija na Goldsmithsu, Sveučilište u Londonu. Autor je knjige The Politics of Media Policy, ko-autor (s Jamesom Curranom i Natalie Fenton) knjige Misunderstanding the Internet, ko-autor (s Michaelom Baileyem) knjige The Assault on Universities: A Manifesto for Resistance te ko-urednik (s Dayaom Thussuom) knjige Media and Terrorism: Global Perspectives. Posebno ga zanimaju pitanja medijske moći i medijske reforme a njegova nova knjiga The Contradictions of Media Power izlazi ove jeseni za Bloomsbury. Predsjednik je Koalicije za medijsku reformu u Velikoj Britaniji te nacionalnog vijeća Kampanje za slobodu tiska i elektroničkih medija. Urednik je časopisa Global Media and Communication te član Centra za istraživanje medija Leverhulme na Goldsmithsu.

Mirjana Rakić

Mirjana Rakić školovala se u Zagrebu, diplomirala na Fakultetu političkih znanosti 1970. gdje je bila i na magisteriju iz međunarodnih odnosa. Kao novinar radila je u Informativnom programu Zagrebačke TV, kasnije HTV-a, od 1972. do kraja 2013. Najveći dio svog profesionalnog rada bila je u redakciji Vanjske politike. Izvještavala je s brojnih međunarodnih skupova i događaja, bila je urednica redakcije, urednica i voditeljica mnogih političkih programa uključujući i središnjeg dnevnika, glavna urednica Informativno-dokumentarnog programa te v.d. ravnateljice HTV-a. Sudjelovala je u realizaciji niza značajnih projekata HTV-a. Za svoj novinarski rad primila je niz priznanja uključujući i nagradu HND-a „Otokar Keršovani“ za životno djelo. Odlukom Hrvatskog sabora, 1.veljače 2014., Mirjana Rakić imenovana je predsjednicom Vijeća za elektroničke medije i ravnateljicom Agencije za elektroničke medije.

Milan Žiković

Milan F. Živković je redatelj i politički aktivist, glavni savjetnik u Ministarstvu kulture, zadužen primarno za medijsku politiku.

 

Panel 5: Transformacije tradicionalnih medija

Rüdiger Rossig

Rüdiger Rossig studiralo je balkanske studije i povijest jugoistočne Europe a novinarstvom se bavi više od 25 godina. Trenutno je jedan od urednika zadužen za prve četiri stranice dnevnika taz. die tageszeitung iz Berlina. Osim toga, uređuje The German Times, jedini tiskani medij u Njemačkoj na engleskom jeziku, te surađuje s različitim tiskanim, elektroničkim i online medijima širom Europe. Rossing ima (zamir.zg) email adresu od 1993. a internet koristi od kad ovaj postoji.

Ladislav Tomičić

Rođen sam u Zenici u Bosni i Hercegovini, gdje sam se školovao do osamnaeste godine. Školovanje sam nastavio u Zagrebu, na Fakultetu političkih znanosti. U novinarstvo ušao 2001. godine, kad se kao honorarni suradnik zaposlio u Novom listu. U istom listu radim i danas. U zagrebačkom dopisništvu Novog lista prošao sve stepenice novinarske škole, od gradske rubrike do istraživačkog novinarstva. 2006. godine nekoliko tjedana proveo sam u Londonu, na Reutersovoj školi novinarstva, točnije o školi izvještavanja iz kriznih situacija. Na poziv State departmenta nekoliko tjedana proveo u Americi, gdje sam sudjelovao u radu međunarodne konferencije o istraživačkom novinarstvu. Što se istraživačkog novinarstva tiče, najviše sam se bavio kriminalom u urbanizmu i javnim poduzećima, ali i brojnim drugim područjima. Danas pišem kolumne te druge novinarske tekstove za Novi list. Surađivao sam s nizom medija u Hrvatskoj i inozemstvu. Jedan sam od osnivača i voditelja portala Lupiga. Volim sve što vole mladi. Sudjelovanje na konferencijama nije mi napeto, ali uvijek ću se odazvati ako ih organiziraju ljudi koje cijenim. Konferencije mogu biti i jesu od koristi.

Vesna Kesić

Vesna Kesić, diplomirala psihologiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, MA stekla na New School for Social Research. Novinarstvo joj je bilo profesija do 1991., objavljivala u hrvatskim i jugoslavenskim tiskovinama (Start, Nedjeljna Dalmacija, Danas, Mladina, NIN…). Devedesetih joj se je zgadilo novinarstvo u ratnim uvjetima, pa prelazi u „čisti” aktivizam i od tada je uglavnom u free lance statusu (danas bi se reklo “prekarna”). U devedestima, inicijatorica je i suosnivačica niza ženskih, medijskih i mirovnih inicijativa, poput Građanske inicijative za slobodu javne riječi, AIM-a, Arkzina, Centra za žene žrtve rata, Grupe za ženska ljudska prava, B.a.B.e. i još koječega. Predsjednica Vijeća GONG-a 2009-2011. Uz aktivizam, bavi se socijalnim istraživanjima, policy analizom, edukacijama. Kao novinarka danas je još prisutna jedino u online novinarstvu (H-alter, Libela, portal Magazina Banka, Queer.hr, STav.hr). Do dan danas nije sasvim načisto sa svojim javnim identitetom: novinarka, publicistkinja, aktivistica, ili istraživačica? Ali sve više vjeruje da su te stvari neodvojive.

 

Panel 6: Budućnost rada u medijima

Leopoldina Fortunati

Leopoldina Fortunati je direktorica doktorskog programa multimedijskih komunikacija na Sveučilištu u Udinama gdje predaje Sociologiju komunikacija i kulture. Provela je nekoliko istraživanja na području rodnih studija, kulturnih procesa te komunikacijskih i informacijiskih tehnologija. Aktivna je i na europskoj razini a naročito u mrežama COST. Objavljivala je u publikacijama Social Science Research, Mobile Media and Communication, The Information Society, Journal of Computer-Mediated Communication, The European Journal of Communication. Djela su joj prevedena na jedanaest jezika: bugarski, kineski, engleski, francuski, njemački, talijanski, japanski, korejski, ruski, slovenski i španjolski.

Slavica Lukić

Rođena sam  18. X 1963. u Gračacu, Republika Hrvatska. Od 1. siječnja 1991. do danas (23 godine) profesionalno se bavim novinarstvom. Živim i radim u Zagrebu. U ožujku 1987. diplomirala sam  na  Fakultetu za defektologiju (današnji naziv: Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) na Odsijeku za socijalnu pedagogiju, Sveučilišta u Zagrebu i stekla zvanje dipl. socijalni pedagog. U lipnju 1990. apsolvirala sam studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Akademske 2011/2012. odslušala sam specijalistički poslijediplomski studij “komparativni regionalni studij Srednje i Jugoistočne Europe” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu kojeg privodim kraju.

Od siječnja 1991. do rujna 1992. novinarka u informativno – političkom programu Hrvatske radiotelevizije te urednica I prezenterica dnevnih vijesti   u informativno političkom programu Hrvatske televizije. Od rujna 1992. do veljače 1997. novinarka u zagrebačkom dopisništvu dnevnog lista “Slobodna Dalmacija”. Od veljače 1997. do veljače 1998. novinarka u listu “Tjednik”, tjednom političkom magazinu finaciranom   iz fondacije Otvoreno drušvo Georga Sorosa.   Od veljače 1998. do veljače  2010.  novinarka u   političkom tjedniku “Globus”. Od veljače 2010. do danas novinarka u dnevnim novinama “Jutarnji list”. Od  lipnja 1995. do kraja 2011. paralelno uz rad za hrvatske redakcije radila  sam kao dopisnica  “Voice of America”, programa na hrvatskom jeziku. Područje rada: politika, pravosuđe  i društvo, istraživanje ratnih zločina i korupcije.

Novinarske nagrade: godišnje nagrade Hrvatskog novinarskog društva za najbolji novinski intervju objavljen u 2002. te za istraživačko novinarstvo za seriju članaka o političkim pritiscima na pravosuđe u 2008.

Brankica Petković

Brankica Petković je istraživačica i projektna voditeljica na Mirovnom inštitutu u Ljubljani – Institut za suvremene društvene i političke studije. Urednica je serije knjiga Media Watch i časopisa Media Watch. Njezin rad usmjeren je na istraživanje, zagovaranje i nakladništvo u području odgovornosti medija, komunikacijskih prava građana i manjinskih skupina, medijskog vlasništva te medijskog pluralizma. Autorica je nekoliko članaka i istraživačkih izvještaja te ko-autorica knjiga na ove teme. Voditeljica je nekoliko nacionalnih i regionalnih istraživačkih i zagovaračkih projekata o medijima i komunikacijskim pravima građana, uključujući projekt iz 2004. Media Ownership and Its Impact on Media Independence and Pluralism u 18 zemalja centralne, istočne i jugoistočne Europe te trenutno vodi projekt South East European Media Observatory – Building Capacities and Coalitions for Monitoring Media Integrity and Advancing Media Reforms (2012.-2014.).

Članica je stručnih tijela koja rade na razvoju legislative za medije i slobodu informiranja u Sloveniji.

 

Panel 7: Budućnost istraživačkog novinarstva

Sebastian Mondial

Sebastian Mondial je njemački istraživački novinar koji radi s računalnim podacima. Radi kao slobodni novinar za njemačke novine poput DIE ZEIT kao i za javnu televiziju. Svojim forenzičkim znanjima pri ispitivanju digitalnih podataka pomogao je ICIJ-u (Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara) u globalnoj istrazi o izbjegavanju poreza pod kodnim imenom Offshore Leaks o globalnom izbjegavanju oporezivanja. Radi i živi uglavnom u Hamburgu u Njemačkoj.

Drago Hedl

Drago Hedl rođen je u Osijeku 1950. Nakon studija književnosti radio je kao urednik literarnog časopisa “Revija”. Od 1980. novinar je i urednik u redakcijama Glas Slavonije, Slobodna Dalmacija, Novi list, Feral Tribune i Jutarnji list. Surađivao je u uglednim svjetskim novinama i časopisima, poput britanskog Guardiana i Private Eye, američkog Timea i Current History, te švicarskog Die Wochenzeitung. Godinu dana (1995/96.) radio je u Londonu kao urednik u Institutu za ratna i mirnodopska izvještavanja (IWPR). U novinarskom poslu bavio se kompliciranim temama, poput političkih afera, korupcije i organiziranog kriminala, a naročito ratnih zločina. Za novinarski rad na istraživačkim temama dobio je više hrvatskih i međunarodnih nagrada, među kojima američku The Knight International Press Fellowships Award (2006.), nagradu HHO-a Joško Kulušić za širenje medijskih sloboda (2006.), nagradu Srednjoeuropske inicijative za istraživačko novinarstvo (2008.), austrijsku nagradu Erhard Busek za izniman doprinos međuetničkoj komunikaciji i pomirenju (2011.), te srpsku Nagradu Jug Grizelj (2012.). Objavio je 11 knjiga: roman, zbirke kratkih priča, eseja i reportaža, te nekoliko publicističkih djela. Knjiga “Glavaš, kronika jedne destrukcije” dobila je nagradu Jutarnjeg lista za najbolje publicističko djelo u 2010. godini.

U osječkom komornom kazalištu Miniteatar igrana su mu tri dramska teksta: “Otkačeni” u režiji Radovana Grahovac (1982.); “Aerobic Story” u režiji Steve Žigona (1984.)  i “Žar na vodi” u režiji Mirjane Ojdanić (1985.). Autor je nekoliko dokumentarnih filmova, među kojima je i “Vukovar, završni rez” (2005.), nagrađen na Sarajevskom filmskom festivalu 2006.

Živi i radi u Osijeku i Zagrebu kao profesionalni novinar.